Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je drugi najčešći rak u Evropi sa više od 500.000 evropskih građana kojima se dijagnostikuje svake godine. Broj oboljelih je u porastu, potaknut starenjem populacije (to je bolest koja uglavnom pogađa starije od 50 godina), kao i ishranom i načinom života.
Dobra vijest je da se kolorektalni karcinom u mnogim slučajevima može spriječiti i vrlo je izliječiv ako se dijagnosticira u ranoj fazi. Od sredine 1980-ih stopa smrtnosti od kolorektalnog karcinoma (također poznata kao stopa mortaliteta) opada, dijelom zbog povećane svijesti i skrininga.
Prema podacima kojima raspolaže organizacija Digestive Cancers Europe, petogodišnja stopa preživljavanja kod kolorektalnog karcinoma otkrivenog u stadijumu I, što odgovara ranom stadijumu raka, iznosi 90%. Za kolorektalni karcinom koji se nalazi u stadijumu II i stadijumu III iznosi 75% odnosno 70%, dok za kolorektalni karcinom otkriven u stadijumu IV, koji odgovara uznapredovalom stadijumu raka, iznosi do 10%.
Jednostavno rečeno, to znači da ako je 100 ljudi dijagnosticirano u stadijumu I, vjerovatno je da će 90 od ovih ljudi preživjeti najmanje 5 godina nakon dijagnoze, dok ako se 100 dijagnosticira u stadijumu IV, vjerovatno je da će samo 10 ljudi preživjeti preživjeti. Očigledno, ovi statistički brojevi su zasnovani na velikom broju ljudi i predstavljaju prosjeke; za svaku osobu pojedinačno bolest je specifična i ono što se može odnositi na jednu osobu može biti potpuno drugačije za drugu.
Većina kolorektalnih karcinoma počinje kao mala izraslina na zidu crijeva – nazvana kolorektalni polip ili adenom. Ove male izrasline su obično benigne (ne štetne), ali se neke vremenom razvijaju u kancerozne, poznate i kao maligne.
Kompanija International Health je radila ispitivanje antitumorske aktivnosti i citotoksičnosti preparata GE132+natural na rak prostate, adenokarcinom dojke i adenokarcinom debelog crijeva. Dobijeni rezultati su pokazali da je za 60 posto smanjen rast ćelija raka prostate, rast ćelija raka debelog crijeva je smanjen za 40 posto, a rast ćelija adenokarcinoma dojke je smanjen za 63 posto. Najbitnije od svega toga je slijedeće: antiproliferni efekt preparata u smislu citotoksičnog djelovanja na ćelije zdravih donora ukazuje na to da preparat nema toksičnog efekta na normalne zdrave ćelije.